Cijeli Isus – svemu stvorenju; Uskrs 2018.

Prozbori Petar i reče: »Vi znate što se događalo po svoj Judeji, počevši od Galileje, nakon krštenja koje je propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao. Mi smo svjedoci svega što on učini u zemlji judejskoj i Jeruzalemu. I njega smakoše, objesivši ga na drvo! Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje – ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima – nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih. On nam i naloži propovijedati narodu i svjedočiti: Ovo je onaj kojega Bog postavi sucem živih i mrtvih! Za nj svjedoče svi proroci: da tko god u nj vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha.« (Dj 10. 34a, 37-43)

Continue reading “Cijeli Isus – svemu stvorenju; Uskrs 2018.”

Dobiti čovjeka

Matej 18.15-20 – 23. nedjelja kroz godinu (A)

Jedina dva mjesta na kojima se u evanđeljima pojavljuje pojam ‘crkva’ je onaj koji smo čitali pred dvije nedjelje (‘Na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju’) i ovo danas. Hrvatski je to prijevod grčke riječi ekklesia, a kojom je opet prevedena aramejska ili hebrejska riječ koju je Matej koristio kad je pisao ovo evanđelje. Kome je pisao? Pisao je za potrebe zajednice u Jeruzalemu. Riječ je o kršćanskoj zajednici koja se po logici stvari prva formirala po Isusovom odlasku. Prvi su kršćani bili Židovi, ne samo o nacionalnosti već i po vjerskoj praksi, i model zajednice su bili sinagoga i Hram. Nisu nastali i zrakopraznom prostoru i u svojoj su se praksi oslanjali na postojeće. Matej očito rabi termin koji je njima poznat i razumljiv. Vjerojatno su ga već i rabili u nekoj svojoj varijanti. I zato čujemo da Isus kaže ‘crkva’. Kod drugih evanđelista to nikad nije slučaj. Continue reading “Dobiti čovjeka”

Nelagoda sa sudom

Matej 13. 24-30; 36-43

Prošle nedjelje je bilo riječi o raznim tlima na koje pada dobro sjeme. I ta tla predstavljaju zapreku nicanju sjemena i bogatog uroda – napredovanja Božjeg kraljevstva. Sjećamo se: nerazumijevanje, progonstvo i nesklonost okoline, te brige i varavo bogatstvo čimbenici su neuspjeha rasta sjemena. Danas nam pak Isus priča jednu drugu prispodobu kojom želi objasniti način postojanja Kraljevstva Božjega u ovome svijetu. Priča prispodobu o kukolju i pšenici. Continue reading “Nelagoda sa sudom”

Hodi

Marko 12.1-12

Dobro da se opisani događaj nije zbio danas u našem novom Pastoralnom centru. Svi koji su na njemu radili imali bi ozbiljnu zamjerku da im netko razotkrije krov kako bi omogućio ozdravljenje svom prijatelju kako su to učinila ova četvorica. Oni su bolesnika na njegovu ležaju kroz razotkriveni krov spustili pred Isusa. Bili su maštoviti i ustrajni. Pohvala njihove vjera odnosi se na svu petoricu. To je snaga zajedništva. Sam, oduzeti, nikad ne bi bio ozdravljen. Potrebni su mu bili ljudi kojima je stalo do njega. To bi mogla biti jedna od lekcija ovog teksta. No, ima još.

To da je čovjek bio ozdravljen pismoznancima nije predstavljao problem. Nadam se čak, da su poput ostalih, time bili obradovani. Ali oni su imali teološki problem. Naime, tko može opraštati grijehe? Bog, rekli su, jer protiv njega se griješi kršenjem njegova Zakona. Ili i čovjek može opraštati? Bilo je tih prijepora i kasnije u povijesti Crkve. A ovdje vidimo da je čovjek Isus opraštao grijehe. Naravno, mi u ovome vidimo ‘dokaz’ Isusova božanstva, ali Isusova intencija nije bila dokazivanje božanstva. Tekst kaže: ‘Sin čovječji ima vlast’. On je kao čovjek opraštao grijehe i svojim je učenicima rekao, kako bilježi Ivan, da to isto čine.

Što je lakše reći? Mi bismo danas rekli da je lakše reći ‘oprošteni su ti grijesi’ jer se to ne vidi. U konačnici ništa ne košta. Riječi ionako danas ubrzano gube na značenju i smislu. Ali Isusu je to bilo teže reći jer je bio pod paskom pismoznanaca. On kao da kaže: Svakako bilo bi mi lakše reći ‘ustani i hodaj’ jer bih tada, u slučaju neuspjeha, eventualno bio izložen podsmijehu, a ovako ću biti izložen osudi, a to je daleko opasnije. Onako bi bio klaun, ovako postaje hulitelj, dostojan osude. I ta je osuda bila spremna, kako se iščitava iz evanđelja, od početka.

O čemu je onda riječ? Što to znači da su ovom čovjeku oprošteni grijesi? Prva je asocijacija da je bolestan zato što je sagriješio. Sigurno je sagriješio. Ta svi su ljudi sagriješili, pa ni on nije iznimka. U evanđeljima ovo nisu samo priče o tome da je tamo negdje, daleko u prostoru i vremenu jedan čovjek prohodao, onaj od prošle nedjelje bio očišćen od gube, itd., već stoje kao paradigmatični primjeri u kojima se svatko od nas može naći.

Nedavno smo razmišljali o tome što grijeh jest. On je prije svega stanje, zatim sila koja nas drži zarobljenima, te zla djela koja činimo. Sve je ovo vidljivo kod ovog čovjeka. Sve je to golim okom vidljivo kod svakog čovjeka.

U oproštenju grijeha prva se faza, nazovimo to tako, dogodila otkrivanjem krova: čovjek se uz pomoć prijatelja približio Spasitelju. Onaj koji je bio daleko, sad je došao blizu. Poduzeo je korak. Zajedno sa svojim prijateljima bio je maštovit i ustrajan: ‘Približite se Bogu i on će se približiti vama!’ (Jak 4.8).

Drugo, uzetost, zarobljenost više nema nad njim vlasti. Slobodan je čovjek: ustaje, uzima postelju i odlazi u slobodu. Nije više vezan uz krevet. Od takvog, oslobođenog čovjeka, Isus, kako je to uvijek činio, može tražiti da:

Treće, ne čini više grešna djela. Ta mogućnost da se više ne griješi (‘tko je krao neka više ne krade…’) proizlazi iz novog odnosa s Bogom. Ne obrnuto. Obrnuto je put Zakona koji se pokazao neuspješnim. Od ljudi koji su se obratili Bogu i s njim postali prijatelji, redovito čujemo svjedočanstva o promijenjenim životima.

Istinski oslobađajuća sila je u Bogu osloboditelju. Onom Bogu koji je narod svoj izveo iz egipatskog ropstva, onom Bogu koji je Krista izveo iz mrtvih. Ne Bogu knjige, nego Bogu života. Ako se ne možeš sam osloboditi (što je sigurno), ako ne možeš sam doći pred Boga osloboditelja, nađi još ‘četvoricu’ prijatelja koji će te donijeti pred njega. Poput ovog oduzetog čovjeka i ti ćeš otići slobodan od svog ‘kreveta’.

Audio verzija nalazi se ovdje.