Oprostiti, opraštati

Matej 18.21-35

Ovaj Isusov zahtjev za 70×7 opraštanja zvuči kao stalno popuštanje ‘grešniku’. Je’l to nakana Isusova naputka? Je li korisno nekom dopustiti da 143 puta pogriješi uvijek istom greškom prema nama i preći preko toga?

Zašto baš sedam puta u Petrovu pitanju? Petar bi opraštao po propisu, brojao bi (za Židove 7 – broj punine), a Isus potiče na opraštanje ‘od srca’ iako ovo 7 puta zvuči jako velikodušno. Sjećate li se koliko ste puta brojali svojim bližnjima? I koja je korist od toga? U odnosu se praštanje ne broji.

Jučer smo na susretu vjeroučitelja razmišljali o milosti na temelju teksta iz Titu poslanice 2. 11ss. Naslov mog izlaganja bio je ‘Milost odgojiteljica’. Zašto? Vidjeli smo da (točka 2.):

Milost nije samo akademski pojam koji treba savladati i dobiti ocjenu. Milost se ne zadovoljava informiranošću, već nas želi formirati. Tako je teško prijeći iz Zakona u milost. Lako je uočiti ljudske greške (kod drugih naravno) i sankcionirati ih. Ali milosrdno se odnositi prema ljudskim slabostima je jako teško. Svi volimo da se ljudi prema nama odnose milosrdno, ali je nešto teže odnositi se milosrdno prema drugima i to je iz ovog primjera vrlo jasno.

Milost i odgoj nisu dva suprotstavljena pola. ‘Bog u postupanju sa mnom kreće od trenutka kad mu, bez maski, dođem kako bi, živeći u meni svojom milosrdnom brižljivošću, učinio me ravnim sebi’ (T. Merton, Misli u samoći, str. 112). Milost kani okrenuti našu egzistenciju naglavačke. Ne zadovoljiti se ničim manjim od ‘Budite savršeni, kao što je savršen vaš Otac nebeski.’ Suobličiti nas modelu – Isusu. ‘Zlo je biti zadovoljan s mišlju da smo krjeposni, ali još je gore ostati u bezbrižnoj tromosti kad smo svjesni svoje slabosti i svojih grijeha.’ (ibid, str. 48.)

Milost koja nas prvo prihvaća ali onda započne i proces odgoja, kaže Pavao u Titu poslanici, ima za cilj od bez-božnika i svjetovnjaka koji je išao svojim putovima od Boga učiniti po-božnika, svetoga, čovjeka koji je prepoznao da je Božji i da Bogu ide!
Drugim riječima, milost temeljno jest prihvaćanje, ali nije samo prihvaćanje. Da bi mogla prihvatiti, milost ‘mora znati’ koga prihvaća – ispovijed (nažalost potpuno odbačena u protestantskom i evanđeoskom svijetu), i mora dobiti pristanak na odgoj.
cijelo izlaganje, koga zanima, na blogu.

Čemu nas onda milost može naučiti kad je u pitanju upadanje u dug i praštanje duga? Posebice danas kad je tako lako upasti u dužničko ropstvo kad je toliko blokiranih i ovršenih. Kad su mnogi ostali bez krova nad glavomi završili na ulici?
Dugovanje zna biti rezultat:

  • lošeg upravljanja novcem → uskoro iz tiska izlazi knjiga pastora M. Dučića o toj temi… Trošenje onog čega se nema, trošenje na stvari koje nam ne trebaju, potpadanje pod utjecaj reklama… Koliki su blokiranih zbog neplaćanja usluga telekomima, komunalnim društvima…
  • lakomislenosti – mnogi stariji, odrasli u socijalizmu s iskustvom lakog vraćanja kredita koje je inflacija pojela, i mlađi bez iskustva, poletjeli za kreditima koje su banke nudile šakom i kapom i tako upali u dužničko ropstvo – ovrhe, beskućništvo, Kredit je nekad nužan, ali valja ipak malo bolje promisliti nego uletjeti ‘grlom u jagode’.
  • Štednja: ako nešto košta 100, štedite i za gotovinu ćete dobiti za 80. Ako uzimate kredit dok ga vratite platit ćete najmanje 150.
  • Odnos prema novcu: 80% + 10% (Gospodu) + 10% (štednja) = 100%

A praštanje? Nemojmo to brkati sa zaboravom. Čovječji mozak, kao i HDD pamte. Ne sve jednako, niti svi jednako. Neki brzo i lako zaboravljaju i to neki zovu ‘blagoslov zaborava’, a neki pak dugo i dobro pamte (smijem li reći da je to prokletstvo pamćenja). Kakva je onda tu funkcija praštanja? I što to znači? Ako je u pitanju novac kao u ovom primjeru tada to još nekako možemo razumjeti. Oprostio sam nekome dug u nekom iznosu i na taj novac (ili što drugo) više ne računam. Otpušteno je. Ne računa se više. Otpisan dug.

A što je s onim dugom koji je rezultat boli koju su nam nanijeli bližnji. Što to znači ‘od srca oprostiti’? ‘Srce’ obično povezujemo s emocijama. Poziva li nas to Isus da oprostimo kad se, i ako, budemo tako osjećali? Oprostiti od srca znači, otpustiti iz dubine svoga bića, potpuno, ne površno. A da bi se to dogodilo, ključna je volja, odluka i javna objava (trebaju svjedoci!). Svi su znali za odluku gospodara da sluzi oprosti dug i zato ih je ražalostila činjenica da on nije oprostio svom drugu. Pavao piše: ‘Jer ako ustima ispovijedaš da je Isus Gospodin, i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit ćeš spašen.’ (Rim 10.9). Zar nije dovoljno vjerovati srcem? Zašto je potrebno još i ‘ustima ispovijediti? Zar nije dovoljno vjerovanje? Zašto je potrebno još i krštenje? Velika je snaga u riječi izrečenoj pred svjedocima. Dobra je pozicija onoga koji je voljno odluči otpustiti, ne više računati, i to javno obznanio pred svjedokom(cima).

Za gospodara koji se smilovao svom sluzi i dug mu oprostio se kaže da je to učinio iz suosjećanja s njegovom situacijom. Sluga se pak prema svom drugu ponio nemilosrdno. Nije oprostio od srca. Nije čak ni površno. A gospodar je njemu daleko veći dug oprostio iz dubine bića, potpuno. I to je unijelo silnu žalost među ljude koji su ih poznavali. Tvrdo srce uvijek donosi žalost. Svakako bismo se mi danas bavili razlozima zašto se ovaj čovjek ponio tako nemilosrdno. Biblija se pak tim razlozima ne bavi, već naglašava da se i ‘on trebao smilovati kao što se gospodar smilovao njemu.’ Točka. Čovjek je biće razuma i odgovornosti. I to Isus misli ozbiljno.

Volja i odluka uvijek prethode osjećajima. Osjećaji slijede volju. I daleko su sporiji. Zato im treba vremena da se priključe volji, da se njom pomire. Možda za vježbu možemo početi otpuštati male stvari? Valja početi danas, a ne propuštati dane i godine i onda se čuditi vlastitoj tvrdoći srca, žalosti zajednice i u konačnici: ‘Tako će i Otac moj nebeski učiniti s vama ako svatko od vas od srca ne oprosti svom bratu.’ A to vjerujem nitko ne bi volio.

Audio verzija nalaz se ovdje.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s