Milost odgojiteljica

Skup vjeroučitelja – Zagreb, 16. rujna 2017.

Titu 2.11-15

Čitanje na način: Lectio divina
→ Zapišite si koju ste riječ čuli

Pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi; odgojila nas da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, iščekujući blaženu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista. On sebe dade za nas da nas otkupi od svakoga bezakonja i očisti sebi Narod izabrani koji revnuje oko dobrih djela. To govori, zapovijedaj, karaj sa svom vlašću. Nitko neka te ne prezire.

1. Utjelovljena milost
‘Pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi’

U 3.4 Pavao će također reći da se ‘pojavila dobrostivost i čovjekoljublje’. Milost dobrostivost i čovjekoljublje se se pojavili, utjelovili u Isusu. Milost ima povijest. Zašto je to važno? Očito ni milost, ni čovjekoljublje ni dobrostivost nisu apstraktne kategorije izvan osobe, filozofske teme za raspravu. Tek kad se utjelove dobivaju spasonosni učinak. Zašto se u Vjerovanju kaže: ‘Mučen pod Poncijem Pilatom’? Zato da bi se Isusa smjestilo u sasvim konkretnu povijest. On nije grčko božanstvo iz svijeta ideja, već čovjek poput nas. Ta je milost doticala ljude, milovala ih u njihovim bolima, podizala oduzete, hranila gladne.
→ Kako vjeroučitelj(ica) utjelovljuje milost

2. Odgoj
‘odgojila nas da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda’

Kad bi milost bila samo akademski pojam tada bi bilo dovoljno usvojiti ga za ocjenu. Oni koji ju žele proučavati. No, s milošću nije tako. Ona se ne zadovoljava informiranošću, već formiranošću. Važno je, dobro i ključno naglašavati milost. Svima nam je jasno kako se milost teško živi, utjelovljuje. Tako je teško prijeći iz Zakona u milost. Lako je uočiti ljudske greške (kod drugih naravno) i sankcionirati ih. Ali milosrdno se odnositi prema ljudskim slabostima je jako teško. Svi volimo da se ljudi prema nama odnose milosrdno, ali je nešto teže odnositi se milosrdno prema drugima.

Milost i odgoj se često vide kao dva suprotstavljena pola. Za tu milost, zahvaljujemo molitvom ‘Hvala ti Bože što nas primaš takve kakve jesmo’. No, to može biti:

(1) Fraza – jer nečim treba ispuniti javnu molitvu
(2) Isprika za odustajanje od duhovnog rasta

Kako Bogu ne trebaju naše isprike već srce raskajano, kad, s pravom, tako molimo moramo se pitati: ‘Kakav sam to ja koji sada dolazim Bogu koji me, bez sumnje, prima takvim kakav jesam? Malo će nam pri tom koristiti ako kažemo: ‘Ja sam grešan’ jer to je opća imenica. Osim što zvuči vrlo religiozno, nema baš puno učinka. Kakav sam to ja sada kad dolazim da doživim prihvaćenost?
→ Razmislite i zapišite si kakvi ste upravo sada?

Bog u postupanju s nama kreće od trenutka kad mu, bez maski, dođemo kako bi ‘živeći u meni svojom milosrdnom brižljivošću, učinio me ravnim sebi’ (T. Merton, Misli u samoći, str. 112). Milost kani okrenuti našu egzistenciju naglavačke. Ne zadovoljiti se ničim manjim od ‘Budite savršeni, kao što je savršen vaš Otac nebeski.’ Suobličiti nas modelu – Isusu. Ali rast boli. Jako boli. I zato mnogi odbijaju rasti. Zadovoljavaju se osjećajem sigurnosti koju zagrljaj pruža i ne žele iz toga izaći jer na vjetrometini je često neugodno. ‘Zlo je biti zadovoljan s mišlju da smo krjeposni, ali još je gore ostati u bezbrižnoj tromosti kad smo svjesni svoje slabosti i svojih grijeha.’ (ibid, str. 48.)

Čitali smo da nas ‘milost odgaja’. Odgajanje je znak da mi je stalo do tebe. Odgoj, kojeg je obrazovanje dio, ima cilj: promijeniti postojeće na bolje. Milost u procesu odgoja, kaže Pavao, ima za cilj od bez-božnika i svjetovnjaka koji je išao svojim putovima od Boga učiniti po-božnika, svetoga, čovjeka koji je prepoznao da je Božji i da Bogu ide!

Drugim riječima, milost nije samo prihvaćanje. Da bi mogla prihvatiti, milost ‘mora znati’ koga prihvaća – ispovijed (nažalost potpuno odbačena u protestantskom i evanđeoskom svijetu), i mora dobiti pristanak na odgoj.

3. Novo posred starog
‘da razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu’

Živjeti u ‘sadašnjem svijetu’. U krajnosti se lako upada. Ali u krajnostima nema odgovora (primjer: kult trpljenja vs. Prosperity Gospel). Ili živjeti lakomisleno u ovome svijetu (kud svi Turci tud’ i mali Mujo), ili se pak pokušati odvojiti od ovog svijeta u geto. Ali ni jedno ni drugo nije put. Put u ‘nebo’ vodi preko zemlje. Mir duše se traži posred nemira svijeta. Ne van njega ni mimo njega. Ne treba puno podsjećati na Isusovu molitvu: ‘Ne molim te da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih očuvaš od Zloga. Oni nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta.’ (Ivan 17.15-16)
→ Prodiskutirajte sa ljudima oko vas kako vidite svoju zajednicu:

kao utvrdu – nedostupna i neprijateljski nastrojena prema svijetu oko sebe
kao otok – ravnodušna za svijet oko sebe – može se do nje ali ne lako
kao rijeku koja natapa – blagoslov okolini …

4. Iščekivanje
‘iščekujući blaženu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista. On sebe dade za nas da nas otkupi od svakoga bezakonja i očisti sebi Narod izabrani’

Oni za koje Isus moli Pavao naziva ‘izabranim narodom’. Lako se, kao što su to učinili i Izraelci, upada u zamku elitizma. Mi pravi svi drugi krivi. ‘Odvojiti se od njih’ – čiji je to bio moto? Farizeja naravno. I više od mota. Ime, jer baš to znači: farizej – odvojeni. Izabrani narod se ne prepoznaje po sektaštvu, elitizmu i odvojenosti već baš po iščekivanju. Rekli bismo: po nadi. Izabrani narod je narod nade. Kako se taj narod nada i iščekuje?

Bez iščekivanja, bez nade osuđeni smo na mukotrpni rad od kojega i osobno nećemo imati nikakve koristi jer će smrt progutati nas i naših ruku djelo. Kršćanska poruka govori da učinjeno dobro neće ostati nenagrađeno. Da se naš život ne isrcpljuje u ovih nekoliko desetaka godina života već da ima vječnu dimenziju. I tu vječnost, to ispunjenje Božje namisli s njegovim stvorenjem iščekujemo. To daje smisao svemu što činimo. A što činimo?

5. Djelovanje
‘narod… koji revnuje oko dobrih djela’

Zbog nasljeđa raskola uzrokovanim raspravama o odnosu vjere i djela u spasenju, previđamo snažni Pavlov naglasak u ovoj poslanici na dobrim djelima:

→ Zadatak: pronađite gdje o tome piše, prodiskutirajte sa susjedima što se o dobrim djelima govor (ako imate prijevod Rupčić, nećete naći sva pojavljivanja ovog pojma)

2.7 – uzor dobrih djela (Rupčić: vladanja) – ljudi trebaju model. Pavao zato kaže:
2.14 – revnovati u dobrim djelima
3.1 – spremni na svako dobro djelo
3.8 – posvetiti se dobrim djelima – korisno ljudima
3.14 – dobra djela u potrebi – plod

Kad se milost utjelovi, tj, kad nađe čovjeka otvorena srca, milost postaje odgojiteljicom novih naraštaja za novi život posred staroga. Taj život nije ograničen na ovih nekoliko desetaka godina već svoje ispunjenje vidi u svijetu koji dolazi. Iščekivanje novog Božjeg svijeta nije pasivno stanje, već oni koji čekaju trebaju prednjačiti dobrim dijelima jer se po njima prepoznaju kao njegovi dionici, a u ovom poretku stvari donose olakšanje, oporavak, zdravlje. Jedini način na koji milost može biti odgojiteljicom je njezino očitovanje u dobrim djelima – novi se život ne prenosi knjigom već životom. Vjeronauk nije samo informiranje, već daleko više: formiranje. U čemu? U po-božnosti i svetosti. Pobožno – u skladu s Božjim. Kako smo prepoznali kakav je Bog? Po Isusovim djelima! ‘Naša su djela vrata i prozori našega bića’ (T. Merton, ‘Misli u samoći’, str. 106). U toj formaciji djeca će vjerojatno puno više zapamtiti lik vjeroučiteljice nego sadržaj vjeronauka. Kako da djeca steknu tu sliku Boga? Ona se djelomice stvara čitanjem knjige, ali daleko više promatranjem ljudi koji tu milost utjelovljuju. Uz sve ono što sam iz teologije kao student naučio od prof. Gordona Feea, kad bih morao reći neku riječ o njemu, bila bi: ‘To je bio čovjek koji je neizmjerno volio Isusa, i napisao je neke debele knjige.’

Jedna misao o “Milost odgojiteljica

  1. Povratni ping: Oprostiti, opraštati | Pen de Gio

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s