Osobna iskaznica evanđeoskog kršćanstva

‘Lausanne 3′ kongres održan je u Cape Townu, Južna Afrika od 16. – 25. listopada 2010. Treći je to kongres evanđeoskoga kršćanstva u nizu: Lausanne 74′, Manila 89’ i Cape Town 2012.

Cjeloviti tekst preuzmite s ovog linka: Capetownski iskaz o predanju.

Lausannski je pokret započeo pripremnim kongresom u Berlinu 1966. Tada je dr. Lovrec pozvao Billy Grahama da održi jednu od svojih evangelizacija u bivšoj Jugoslaviji. Odazvao se pod uvjetom da to događanje zajednički organiziraju evanđeoske crkve. To se i dogodilo 1967. Evangelizacija je održana pod jakom kišom na igralištu Dječačkog sjemeništa na Šalati u Zagrebu. Kad su inicijatori dr. Billy Graham i John Stott vidjeli da raspoloženje među evanđeoskim vođama pozitivno u smislu zajedničke suradnje, sazvan je prvi konstitutivni kongres u Lausanni i po tom je gradu u Švicarskoj pokret svjetskog evanđeoskog kršćanstva dobio i ime. U tom je istom gradu, usput rečeno, za N.G 1983. održana i TEMA-ina omladinska konferencija na kojoj u sudjelovali i neki među nama i kojima je ona promijenila život (Sandra i Ruben Knežević, Ana Vojnić, ja i još neki iz Rijeke).

Kongres u Lausanni je kao rezultat iznjedrio dokument tzv. Lausannski zavjet i on je između ostaloga neki oblik legitimacije evanđeoskog kršćanstva. Jedan od uvjeta za prijem u PEV – (hrvatska inačica evanđeoskih alijansi širom svijeta) je i prihvaćanje Lausannskog zavjeta (uz Apostolsko i Nicejsko-carigradsko vjerovanje). Drugi kongres u Manili 89′ ima svoj završni dokument: ‘Manifest iz Manile’. Sve te dokumente možete naći ovdje.

Treći kongres je bio u Cape Townu u Južnoj Africi na kojemu sam i ja imao čast sudjelovati i na kojemu se okupilo oko 4 000 kršćanskih vođa iz cijeloga svijeta (osim Kine jer kineske vlasti to nisu dopustile). Dakako takav je skup impresivan događaj ne samo po broju okupljenih ljudi već i po svemu onome što se u tih osam dana događalo. Samo to bi zahtijevalo jedno cijelo predavanje ali ni to ne bi bilo dovoljno. Mnoge detalje o tim danima možete naći na web stranici www.lausanne.org

Dokument koji imamo u rukama zove se Cape Town Commitment ili u našem prijevodu ‘Capetownski iskaz o predanju’. Ključna osoba u nastanku ovog dokumenta je Chris Wright. Wright (1947) je anglikanski svećenik i stručnjak za Stari zavjet. Trenutno je direktor Langham partnership International. Bio je ravnateljem All Nations Christian Collegea. Počasni je član All Souls Crkve, Langham Place u Londonu, Velika Britanija (poznatije kao crkve, sada pokojnoga John Stotta, umro 27. srpnja 2011.). Dokument u pripremi Kongresa (TWG) nosio je naslov The Whole Church Taking The Whole Gospel To The Whole World (Cijela Crkva cjelovito Evanđelje donosi cijelome svijetu), a nastajao je na konzultacijama koje su održavane na nekoliko mjesta u svijetu. Šest se tema, kako kaže i predgovor knjižice koju držite u rukama, pojavilo tijekom njegova nastanka. Evanđelje i biblijska objava, Evanđelje i postignuće križa, Evanđelje i sila Duha, Povijesna recepcija Evanđelja, Evanđelje u misiji i kulturi, te Evanđelje i etika. Pripremni je dokument i tijekom održavanja kongresa doživljavao transformaciju do dokumenta koji smo preveli i dali na uvid hrvatskoj javnosti. U nakani da ni kongres, a ni dokument ne ostanu povijesna uspomena, želimo danas započeti njegovo zajedničko razmatranje kako bi u njemu našli konkretne smjernice za važan zadatak misije crkve u svijeta, a mi specifično misije crkve u našemu gradu. Imajmo na umu da je ovo zajednički dokument evanđeoskog kršćanstva, a ne partikularne kršćanske crkve, ma kako se zvala.

U nekoliko sljedećih mjeseci po završetku Kongresa dokument je kompletiran svojim drugim dijelom – pozivom na djelovanje. Dokument koji držite u rukama sastavljen je od dva djela:

(1) Capetownska ispovijest vjere i (2) Capetownski poziv na djelovanje.

(1) Ispovijest vjere je omeđena jezikom ljubavi. Iako je nekima izgledalo malo neprikladno stalno pozivanje na ljubav, ipak se u dokumentu zadržalo opredjeljenje: ljubimo poradi Gospodina. Pojam ljubav se u prvom dijelu dokumenta pojavljuje oko 180 puta. U deset se točaka navodi zašto i što to ljubimo:

1. Ljubimo jer je Bog prvi ljubio nas.
2. Ljubimo Boga živoga.
3. Ljubimo Boga Oca
4. Ljubimo Boga Sina
5. Ljubimo Boga Duha Svetoga
6. Ljubimo Riječ Božju.
7. Ljubimo Božji svijet.
8. Ljubimo evanđelje Božje
9. Ljubimo narod Božji.
10. Ljubimo Božju misiju

Jezikom ljubavi pokušava se izraziti temeljno opredjeljenje da ovaj iskaz vjere nije hladan, teološki, u laboratorijama iskovani dokumenti, već da je riječ prije svega o odnosu Boga i čovjeka u kome je Bog pokretač inicijative, a čovjek i zajednica to prihvaćaju i u ovom dokumentu o tom odnosu svjedoče. Polazište, drugim riječima nisu dogme, već od odnos. Baš je ljubav prema čovjeku, kako svjedoče evanđelja (i u konačnici cijelo Pismo) pokrenula Boga na spasonosne zahvate.

Držeći se trinitarne teologije kako nam ju je namirila crkvena povijest, dokument ipak ne polazi ni od Boga Oca, ni od Biblije, kako bi se u protestantizmu očekivalo, već od vjere da je Bog prvi ljubio nas. Drugim riječima na prvome mjestu nije knjiga već osoba. Misija, jer o misijskom je kongresu riječ, proistječe iz Božje ljubavi i to je rečenica koja otvara dokument: Božja misija proistječe iz Božje ljubavi. Na tu ljubav uzvraćamo tako da i sami uzljubimo Boga. O tom i takvom Bogu, dakako, svjedoči njegova riječ. Ta je riječ utjelovljena u njegovu Sinu – Isusu Kristu i po njemu Boga prepoznajemo kao Oca. Isus Nazarećanin je obećani Mesija. Da bismo njega mogli naviještati nužan je Duh Božji jer bez njega svaka je misija uzaludna i besplodna: Nema istinitoga ili potpunoga evanđelja i nema autentične biblijske misije bez osobe, djela, i snage Duha Svetoga.

Dalje slijede teme o kojima ćemo zajedno razgovarati sljedećih nedjelja pa neću sada detaljnije o tome.

Ispovijed vjere završava onim čim je i započela: misijom. Ona se naslanja na Božju nakanu sa stvorenjem. Sve dovesti u jedinstvo pod Kristom.

Pojedini odjeljci završavaju ili priznanjem propusta koji su učinjeni zbog nedosljednog življenja onoga što ispovijedamo, ili pak preuzimanjem određene obveze u vremenu koje slijedi.

(2) Poziv na djelovanje

Drugi dio dokumenta je praktične naravi. Dva su čimbenika koji su utjecala na njegovo formuliranje:

– Duh Sveti je govorio po poslanici Efežanima i

– glasovima Božjega naroda diljem svijeta.

Ovo su teme drugoga djela:

1. Svjedočiti o Kristovoj istini u pluralističkom, globaliziranom svijetu
2. Graditi Kristov mir u podijeljenome i slomljenom svijetu
3. Živjeti Kristovu ljubav među ljudima drugih vjera
4. Otkrivati Kristovu volju za evangelizaciju svijeta
5. Pozivati Kristovu Crkvu na povratak poniznosti, integritetu i jednostavnosti
6. Partnerstvo u Tijelu Kristovu za jedinstvo u misiji

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s