‘Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko.”

Matej 4.12-25

‘Za njim je pohrlio silan svijet’. Kako to dobro zvuči. Ako vjeru ne doživljavamo kao tradiciju i kao skup pravila koja valja obdržavati (tj. kao religiju), onda nam je svakako stalo do toga da se vjera u Isusa širi na taj način da i danas za njim pohrli silan svijet.

1. Imamo povijest

Isus nije ‘pao s neba’. Isus nam je prikazan kao povijesna osoba. Isus nije kontemplirao u pustari pa mu na pamet pala revolucionarna ideja kako promijeniti svijet. Isus je ‘rezultat’ Božje namisli, Božjega plana koji nije ‘od jučer’. Od ‘dana’ kad je čovjek otišao od Boga, Bog ni na trenutak nije prestao kovati planove spasa i čovjekova dobra. Zašto je važna Isusova povijesnost? Zato što nam pokazuje način Božjega djelovanja u ovome svijetu. Ništa ne započinje danas, ništa ne završava danas. Sve ima svoje uzroke i razloge. Sve ima svoj cilj koji možemo ispuniti (‘budi volja tvoja’) ili pak ‘farizeji i zakonoznanci (koji) ometoše što je Bog s njima naumio jer ne htjedoše da ih Ivan krsti’ (Lk 7.30).

Kako stvari stoje s nama? I mi smo rezultat neke povijesti: obiteljske, osobne, društvene. (Pojedinci često misle da povijest počinje s njima i to baš s trenutkom njihova prosvjetljenja, novi crkveni pokreti uglavnom misle da su pali s neba… Kod Mojsija, primjerice, možemo zaboraviti da je riječ o rezultatu 80 godina pripreme kad je stupio pred faraona i sl.) Za ono što nam se danas događa moramo zahvaliti svojoj povijesti. Zahvaliti?, pitat će netko. ‘Pa ako išta želim zaboraviti, ako od ičega želim pobjeći, to je baš moja povijest.’ Ali to nije mudar stav jer bježati se može, pobjeći ne. Kako pobjeći od sebe? Bog je u našem životu djelatan daleko prije – oduvijek – no što smo mi svjesno počeli za njim tragati, daleko prije no što smo doživjeli susret sa živim Bogom.

Kod nekih je ta osobna povijest vrlo traumatična, kod drugih možda manje, ali svi na sebi nosimo njene biljege. Što napraviti s poviješću kad ju već ne možemo zaboraviti, od nje pobjeći? Suočiti se s njom! Za svoju povijest valja biti zahvalan. Tema je preširoka za danas, ali ćemo joj se svakako vratiti.

Kakve veze ta naša osobna povijest ima sa ‘za njim pohrli silan svijet’? Svijet ne može pohrliti za Isusom, ako nema Isusa. Danas!

2. Imamo poziv

Crkva – ekklesia – skupština pozvanih. Na tragu Pisma Novoga zavjeta vjerujemo, da za razliku od starozavjetnog poimanja Božjega naroda, pripadnost skupštini – Crkvi, nije uvjetovano etničkim ili obiteljskim porijeklom. Bog poziva ljude ‘u svoje spasenje do na kraj svijeta’, kako smo to prošle nedjelje razmatrali. Isus je srušio granice nacije kao spasonosne stvarnosti. Bog i danas poziva ljude kao što je pozvao ova četiri neuka ribara. Ljudi koji su spremni odazvati se Božjemu pozivu (kako Gideon o kome smo isto tako nedavno razmišljali) smiju i trebaju očekivati da će ih sam Bog poučiti zadatku i dati im snagu koja nije njihova kako bi izvršili zadatak koji on stavlja pred njih. Prisjetih se svog životnog puta… U ključnim sam se trenucima uvijek osjećao nesposoban da preuzmem zadatak koji je pred mene stavljan. Ali sam se svaki put uvjerio kako Bog daje i snage i mudrosti kad se u njega pouzdajemo.

3. Imamo poslanje

Njegova se poruka: ‘Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko” očitovala kao trostruka misija: propovijedao je, poučavao i liječio.

– propovijedanje (evangelizacija – gr. kerusso – kerigma) Narodu koji je živio u mraku i beznađu Isus je navijestio Radosnu vijest (tj. Evanđelje). Religija ponekad postane teško breme koje ni oni koji ga na čovjeka stavljaju ne mogu i ne žele nositi i tako svijet postaje mračno mjesto bez nade i radosti. A Isusova je poruka bila poruka o vrlo perspektivnom odnosu Boga i čovjeka, odnosu u koji se čovjek koji je od Boga otišao može vratiti. Isus je to navještao autoritetom koji je proizlazio iz tog odnosa koji je sam imao s Ocem. Zato se usudio reći: ‘Ja i Otac jedno smo!’ A to čovjek nije znao ni onda ni danas. Sjeća se, uvjetno rečeno, da je to nekad bila stvarnost i da je ona nepovratno izgubljena ako se čovjek ne obrati Bogu: ‘Obratite se!’ propovijedali su i Isus i Ivan Krstitelj.

– poučavanje (učeništvo – gr. didasko) Kad čovjek uđe u taj novi odnos sa živim Bogom, tada i poučavanje dobiva svoj puni smisao. Tada ta pouka ima oblik duhovnoga rasta u novome stvorenju. Sinoć smo slušali svjedočanstvo Igora Vrgoča kako je odradio sav vjeronauk, ali nije zbog toga bio i kršćanin (osim, dakako, u kulturološkom smislu). Tek je susret sa živim Bogom po Isus Kristu svemu učenju dao pravi smisao.

– liječenje (duhovni darovi i socijalni rad – gr. terapeuo) Isus nije, pa ne trebamo ni mi, zanemario tijelo kao važan aspekt čovjekova života dok hoda ovom zemljom. To je tijelo podložno starenju, slabostima i bolesti. I svi znamo koliko nam može boli i muke nanijeti. Isus je izliječio bezbrojne ljude i otpuštao ih riječima: ‘Idi, vjera te tvoja spasila’. Isus se brinuo za tijelo koliko i za dušu. Crkva je zadnjih desetljeća ponovo otkrila snagu Duha Svetoga koji i danas liječi. No, iako bismo to voljeli, ne odlazi svaka bolest nakon što na bolesnika položimo ruke. Bog nam je dao i liječnike da učine ono što je potrebno za zdravlje tijela. Ja sam, primjerice, za svog oca molio i pomazao ga uljem. Doktor ga je operirao i rak koji mu je uklonio nikad se nije vratio niti je bilo daljenjeg liječničkog tretmana. Što je donijelo ozdravljenje? Ja vjerujem – oboje. I molitva i dr. Zelić.

Pavao piše i kao da sumarizira ono o čemu je Matej pisao, a mi o tome jutros razmišljali:

Ali kako da prizovu onoga u koga ne povjerovaše? A kako da povjeruju u onoga koga nisu čuli? Kako pak da čuju bez propovjednika? 15A kako propovijedati bez poslanja? Tako je pisano: Kako li su ljupke noge onih koji donose blagovijest dobra. (Rim 10.14-15).

A Crkva danas ima poslanje. Ima poziv. Ima povijest.

Audio verzija nalazi se ovdje.

2 misli o “‘Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko.”

  1. Povratni ping: Očitovanje Boga kao živoga Bga | Pen de Gio

  2. Povratni ping: Sol zemlje i svjetlo svijetu | Pen de Gio

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s